Svečanosti su prisustvovali predstavnici Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te veleposlanica Švicarske Konfederacije u Republici Hrvatskoj, Beatrice Schaer. Nakon svečanog uručivanja i predstavljanja ugovorenih projekata održana je i radionica posvećena provedbi mikroprojekata.

Ukupna vrijednost projekta SELO iznosi 101.020,92 eura, od čega je kroz Švicarsko-hrvatski program suradnje osigurano 90.918,83 eura bespovratnih sredstava. Projekt će se provoditi tijekom sljedećih 20 mjeseci na području općine Gornja Rijeka u Koprivničko-križevačkoj županiji, u naselju Kolarec.

Kroz projekt SELO lokalna zajednica aktivirat će se kroz dva povezana mikroprojekta:

• „Na zgarištu raste“ – participativna transformacija javne zelene površine u živi memorijalni prostor primjenom rješenja temeljenih na prirodi (nature-based solutions).
• „Soba tišine“ – stvaranje intimne zvučne instalacije koja objedinjuje snimljene priče i refleksije mještana o otpornosti, povijesti mjesta, gubitku i zajedništvu.

Kombinacijom međugeneracijske suradnje, volonterstva, ekološke obnove i očuvanja lokalnog identiteta, projekt SELO pruža konkretan doprinos društvenoj i klimatskoj otpornosti ruralnih zajednica.

Objava Potpisan ugovor za projekt SELO u sklopu Švicarsko-hrvatskog programa suradnje pojavila se prvi puta na UKorak.

Inicijativa Novi europski Bauhaus promiče održivost, estetiku i uključivost s ciljem stvaranja ljepših, zelenijih i povezanijih prostora za život. Ova nagrada na razini Europske unije dokazuje da male sredine mogu biti predvodnici suvremenih, održivih rješenja i primjer dobre prakse na europskoj razini.

Projekt „Igralište koje raste“ zamišljen je kao inovativan i uključiv prostor za djecu i mlade koji raste i razvija se zajedno sa zajednicom, njegujući ekološku svijest, igru na otvorenom i međugeneracijsku povezanost. Kao lokalna organizacija i inicijator projekta, ponosni smo na vodstvo i proaktivnost Općine Gornja Rijeka, koja je prepoznala važnost ulaganja u ovakav prostor i postavila dobrobit najmlađih u središte svog razvoja.

Ovaj uspjeh rezultat je zajedničkog rada i snažnog lokalnog partnerstva. Ovim putem upućujemo iskrenu zahvalu:

• Osnovnoj školi Sidonije Rubido Erdödy Gornja Rijeka, ključnom projektnom partneru, na predanosti, entuzijazmu i otvorenosti prema novim metodama učenja i boravka na otvorenom;
• Zakladi Adris, na ključnom sufinanciranju i ukazanom povjerenju bez kojeg realizacija ove ideje ne bi bila moguća.

Osvajanje NEB Boost nagrade ne donosi samo priznanje za dosadašnji trud, već i novu energiju te stručnu podršku za daljnji razvoj i nadogradnju.

Čestitamo Općini Gornja Rijeka i svim partnerima te se radujemo nastavku zajedničkog rada na stvaranju zelenijeg i ljepšeg okruženja za našu zajednicu!

Objava Projekt „Igralište koje raste“ dobio prestižnu europsku nagradu New European Bauhaus pojavila se prvi puta na UKorak.

Posebno je opasna navika korištenja sitnih komada plastične ambalaže, poput vrećica ili ambalaže od mliječnih proizvoda i grickalica, za “potpalu” vatre u kućnim pećima i kaminima [4, 5].
Time svoje ukućane, a posebno djecu, izravno izlažemo ekstremno visokim koncentracijama toksičnog i kancerogenog dima u vlastitom okruženju [1, 4].

1. Što udišemo?

Kada u peć ili na vatru ubacimo plastiku, njezino izgaranje na relativno niskim temperaturama kućnih ložišta (obično između 180 °C i 450 °C) proizvodi pravu ekološku katastrofu [3, 5]. Za razliku od kontroliranih industrijskih spalionica na iznimno visokim temperaturama, kućno spaljivanje plastike je nepotpuno i rezultira ekstremnim emisijama štetnih tvari [1, 3]:

• Ekstremno zagušenje lebdećim česticama (PM10): Dok izgaranjem 1 grama suhog drva nastaje u prosjeku 2,1 miligrama opasnih sitnih čestica (PM10) [1], spaljivanje plastike oslobađa 5 do 40 puta više čestica pod istim uvjetima [1]. Primjerice, gorenjem polistirena (PS – čašice od jogurta, ambalaža za hranu) oslobađa se oko 53,1 mg/g čestica [1], dok ABS plastika (kućišta elektronike) ispušta čak 82 mg/g sitnih čestica [1]. Ove čestice prodiru najdublje u pluća i krvotok [6, 9].
• Kancerogeni PAU spojevi: Izgaranjem plastike u zrak se ispušta 50 do 750 puta više policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAU) nego pri izgaranju običnog drva pod istim uvjetima [1]. Budući da u plastičnom dimu prevladavaju izrazito toksični i visokokancerogeni PAU spojevi s 4 do 6 aromatskih prstenova (poput benzo(a)pirena) [1], njezina je ekvivalentna kancerogena toksičnost (BaP ekvivalent) i do 4100 puta veća u usporedbi s loženjem drva [1]. Najdramatičniji primjeri su ABS plastika (4500 puta toksičnija), polipropilen (3700 puta) i polistiren (2500 puta) [1].

Kemijski profil uobičajene plastike koju palimo:

• PET plastika (obične boce za napitke): Iako se gorenje plastičnih boca čini manje štetnim jer dim nije uvijek gust, one pri gorenju otpuštaju velike količine antimona (Sb) u koncentracijama od 6,93 do 16,9 mg/kg u PM10 česticama [2]. Antimon-trioksid se koristi kao katalizator u proizvodnji PET plastike [2], a njegovo udisanje uzrokuje ozbiljne probleme s dišnim i srčanim sustavom te gastrointestinalne smetnje [2, 9].
• Polistiren (PS – ambalaža za hranu, jogurt, stiropor): Pri gorenju oslobađa toksični plin stiren [5, 7]. Znanstvena ispitivanja pokazuju da se na temperaturama izgaranja (350–425 °C) polistiren raspada i trpi kemijsko umrežavanje (crosslinking) te površinsku oksidaciju, zbog čega postaje krt i puca na mikroskopskoj razini, oslobađajući mikro- i nanoplastiku u zrak i tlo [7].
• PVC (polivinil-klorid – plastične cijevi, podne obloge, blister ambalaža): PVC već na 250 °C prolazi kroz dehidrokloriranje i oslobađa velike količine izrazito korozivnog plina klorovodika (HCl) koji u kontaktu s vlagom u dišnim putevima stvara kiselinu [5], kao i mutagene klorirane furane i visoko kancerogene dioksine [5]. Pepeo i čestice od gorenja PVC-a sadrže ekstremne koncentracije teških metala – kadmija (Cd) i cinka (Zn) (s koncentracijom kadmija od čak 22,4 μg/L u vodenim ekstraktima dima) [5].

2. Kako to utječe na zdravlje?

Znanstveni dokazi o izravnom utjecaju dima od plastike na ljudske stanice su potresni. U in vitro ispitivanjima na stanicama ljudskih pluća (A549 stanice), vodeni ekstrakti dima izgaranja kućne plastike pokazali su tešku i doza-ovisnu citotoksičnost (smrt stanica) [4]:

• Masovno odumiranje stanica pluća: Dok dim nastao izgaranjem čistog drva pri istim standardiziranim koncentracijama ugljika uopće ne uzrokuje značajniji pad preživljavanja plućnih stanica (preko 90% stanica preživi) [4], dim od plastike uzrokuje njihovo masovno odumiranje [4]. Kod su-izgaranja polipropilena (PP), postotak živih stanica pluća pada na kritičnih 34,5%, dok polietilen (PE) i PET smanjuju preživljavanje na 47,5% odnosno 68,5% [4].
• Izravno oštećenje DNK (Genotoksičnost): Čestice dima nastale izgaranjem polistirena (PS), poliuretana (PU), polipropilena (PP) i PVC-a izravno oštećuju strukturu DNK u stanicama (pokrećući stanični SOS sustav za popravak DNK zbog oštećenja) [5]. Polistiren je u ovim testovima pokazao ekstremno visoku genotoksičnost, što izravno potiče mutacije stanica i razvoj karcinoma [5].
• Trostruko veća doza u plućima: Čestice klorida koje se oslobađaju gorenjem kućnog otpada izrazito su higroskopne (upijaju vlagu u vlažnom okruženju pluća) [6]. HPLD (Hygroscopic Particle Lung Deposition) model pluća dokazuje da zbog tog svojstva ove čestice u dišnim putevima drastično rastu, zbog čega se količina nataložene mase u dubokom plućnom tkivu povećava za gotovo tri puta u usporedbi s proračunima koji ne uzimaju u obzir vlagu [6]. To dovodi do intenzivnih upala pluća, astme, kroničnog bronhitisa te kardiovaskularnih bolesti [6, 9].

3. Pepeo u vrtu

Mnogi građani pepeo iz kućnih peći bacaju u svoje vrtove ili na polja, vjerujući u zabludu da on služi kao dobro gnojivo jer sadrži organsku tvar [3, 8]. Znanstvena analiza pepela iz kućnih peći u kojima se palilo smeće otkriva upravo suprotno [3]:

• Ekstremna alkalnost koja uništava tlo: Izmjerena pH vrijednost vodenog ekstrakta ovog pepela iznosi od 11,16 do čak 12,85 [3]. Ovako izrazito visoka alkalnost (lužnatost) uništava strukturu tla i u potpunosti spaljuje korisnu zemljišnu mikrofloru, čineći tlo sterilnim i opasnim za uzgoj poljoprivrednih kultura [3].
• Trajna kontaminacija hlapivim otrovima i teškim metalima: Pepeo nastao izgaranjem polistirena sadrži zastrašujuće razine hlapivih aromatskih ugljikovodika (BTEX) – od 1,93 do čak 31,80 mg/kg suhe tvari [3]. Od toga 80% otpada na genotoksični stiren, a 20% na zloglasni, kancerogeni benzen [3]. Ako takav pepeo odložite u vrt, ovi otrovi prodiru u korijenje biljaka i plodove koje jedete [3].
• Zagađenje i salinizacija podzemnih voda: Kiša vrlo lako ispire toksične elemente iz ovog pepela. Dokazano je iznimno snažno ispiranje kalija (K), natrija (Na) (što uzrokuje salinizaciju voda i tla [3]), ali i opasnih elemenata poput kroma (Cr), molibdena (Mo) i žive (Hg) [3]. Kod pepela od PVC ambalaže ili umjetne kože, ispiranje kroma je toliko visoko da se ovaj materijal zakonski ne smije odložiti čak ni na odlagališta opasnog otpada bez prethodnog kemijskog tretmana [3]!
• Mikroplastika i nanoplastika: Zbog niskih temperatura kućnih peći, plastika nikada ne izgori u potpunosti [3]. Preostali pepeo je zasićen česticama mikroplastike i nanoplastike koje trajno kontaminiraju ekosustav i ulaze u hranidbeni lanac [3, 7].

Zbog svih ovih parametara, znanstvenici akumulirani ekološki rizik (ERI) ovog pepela kategoriziraju kao visok rizik za žive organizme, svrstavajući ga u kategoriju opasnog otpada [3].

Zaključak: Kako se zaštititi i što moramo učiniti?

Navika paljenja otpada kod kuće nije samo kršenje zakona – to je izravan napad na zdravlje vlastite obitelji i susjeda, kao i čin trajnog ekocida nad vlastitim zemljištem.

1. Ne oslanjajte se na vlastita osjetila: Građani često misle da je bijeli ili prozirni dim siguran, a crni opasan. Znanost dokazuje da čak i prozirni plinovi (poput stirena ili klorovodika) nose smrtonosne doze nevidljivih toksina i sitnih čestica koje ne možemo nanjušiti niti vidjeti, ali ih naša pluća nepovratno upijaju [2, 5].
2. Eliminirajte paljenje plastike kao potpale: Nikada ne koristite plastične vrećice, boce ili kartone s premazima za pokretanje vatre u pećima [2, 5]. Koristite isključivo suho, prirodno drvo [1].
3. Pravilno zbrinjavajte otpad: Plastiku, tekstil, obojeni papir i ambalažu odvajajte i predajte komunalnim službama. Oni imaju sustave za recikliranje ili kontrolirano zbrinjavanje u industrijskim postrojenjima s visokim temperaturama i filterima koji zadržavaju ove opasne spojeve [9]. Napominjemo da industrijska postrojenja nisu idealno rješenje jer pepeo nastao izgaranjem i u ovim uvjetima (p)ostaje opasni otpad!
4. Nikada ne bacajte pepeo na tlo: Ako sumnjate da je u peći izgorjela i najmanja količina plastike ili ljepila (npr. iz iverice ili obojenog drva), taj pepeo nipošto ne smije završiti u vašem vrtu ili na tlu [3]. Odložite ga isključivo u kante za miješani komunalni otpad [3].

Korištena literatura

U svrhu osiguranja maksimalne točnosti i vjerodostojnosti iznesenih podataka, ovaj se članak temelji isključivo na recenziranim znanstvenim radovima objavljenim u vodećim svjetskim znanstvenim časopisima:

• [1] Kari, E. i sur. (2020). Illegal residential waste burning: Emission factors for PM10 and polycyclic aromatic hydrocarbons (PAHs). Atmospheric Chemistry and Physics, 20, 16135–16150. (Dokumentira ekstremne faktore emisije PM10 čestica i kancerogenu toksičnost koja je kod plastike i do 4100 puta veća nego kod drva).
• [2] Maza, S. i sur. (2023). Environmental and health risks of burning PET plastic waste for domestic heating/disposal. Environmental Toxicology and Pharmacology, (1-s2.0-S1382668923000601). (Dokumentira visoke razine antimona (Sb) i kancerogenih PAU spojeva u sitnim česticama te dokazuje ekotoksičnost dima).
• [3] Journal of Environmental Management (2026). Characterization and environmental risk assessment of plastic waste ash in residential furnaces. (1-s2.0-S0301479726016555). (Donosi detaljnu toksikološku analizu pepela iz kućnih ložišta, dokazuje njegovu ekstremnu pH vrijednost od 11,16 do 12,85 te dokumentira ispiranje kroma, žive, stirena i benzena u tlo).
• [4] Science of the Total Environment (2026). Co-combustion of plastics with firewood/coal in residential stoves: cytotoxicity on human lung cells (A549). (1-s2.0-S0048969726000136). (Dokazuje dramatično odumiranje stanica ljudskih pluća pod utjecajem dima nastalog izgaranjem plastike, s preživljavanjem od tek 34,5% kod polipropilena).
• [5] Chemosphere (2022). Ecotoxicological and genotoxicity profiling of illegal burning of household waste. (1-s2.0-S0045653522007561). (Dokumentira iznimno visoku genotoksičnost i oštećenje DNK pod utjecajem dima polistirena te teške metale (kadmij i cink) i korozivni klorovodik koji nastaju izgaranjem PVC-a).
• [6] Environment International (2025). Hygroscopic Particle Lung Deposition (HPLD) model for tissue-deposited doses of waste-burning activities. (1-s2.0-S0160412025002995). (Prikazuje kako higroskopske čestice nastale gorenjem otpada u vlažnim plućima bubre i talože se u trostruko većoj masi nego što se uobičajeno računa, izazivajući duboke respiratorne upale).
• [7] Royal Society of Chemistry / Environmental Science (2023). High-temperature burning of polystyrene food packaging: crosslinking and microplastic fracturing. (d5va00291e). (Opisuje kemijsku degradaciju polistirena pri gorenju i njegovo raspadanje u mikroplastiku i nanoplastiku).
• [8] Global Environmental Change (2023). Open burning of plastic waste: ethnographic fieldwork on waste collection gaps and fire as a cleaning agent. (1-s2.0-S0959378023000146). (Istražuje sociološke aspekte i zablude građana koji doživljavaju vatru kao pragmatično i estetsko sredstvo čišćenja).
• [9] Tanvi, S. i sur. Detrimental effects of unscientific waste management on environmental and human health. (116-Tanvi). (Dokumentira utjecaj lošeg gospodarenja otpadom na smanjenje poljoprivredne plodnosti tla, onečišćenje podzemnih voda te respiratorne i kardiovaskularne bolesti).

Objava Što se događa kad palimo smeće? pojavila se prvi puta na UKorak.

• demografiju digitalnih nomada, njihova zanimanja i učestalost putovanja;
• ključne aspekte uspješnog središta (hub) za digitalne nomade;
• odnose digitalnih nomada s lokalnim (prihvatnim) zajednicama;
• utjecaj digitalnog nomadizma na lokalne zajednice.

Dokument je moguće preuzeti na sljedećem linku:

Dokument istraživanja

Objava RARE: mapiranje digitalnih nomada pojavila se prvi puta na UKorak.

Kroz vođenu, opuštenu raspravu oko vatre dotaknut ćemo se tema koje se tiču svih nas:

Kako razvijati našu zajednicu i sačuvati ruralni život?

Kako ostati otporan na sve češće nagle promjene i nestabilnosti?

Koje su stvarne potrebe i ideje mještana te kako ih lokalna i regionalna samouprava može podržati?

Uz topli čaj i tradicionalne delicije koje nas vraćaju u djetinjstvo, stvarajmo prostor u kojem se svačiji glas čuje, a ideje uvažavaju.

27.9. od 19:00 sati

Kolarec 85 (dvorište područne škole)

Događaj je otvoren za sve sumještane, susjede i drage goste.

Dođite da zajedno podijelimo misli, hranu i toplinu!

Događaj organizira udruga KORAK u sklopu projekta ISKRA povodom Europskog dana održivih zajednica (EDSC), uz sufinanciranje Europske unije kroz Regenerative Communities Fund.

Objava EDSC: Društvena večera uz vatru pojavila se prvi puta na UKorak.

Princip je jednostavan: posudite, pročitajte i vratite ili čak nadopunite svojom dragom knjigom.

Veliko hvala Gradska knjižnica “Franjo Marković” Križevci koja nam je donirala dio vrijednih knjiga! Ostatak smo osigurali kroz projekt ISKRA, stavljajući naglasak na knjige za djecu i mlade.

Uz druženje i listanje knjiga, degustirat ćemo i domaću cicmaru.

26.9. u 16:30

Kolarec 85 (kod područne škole)

Sjednite na drvene klupe koje smo sklepali s puno ljubavi, probajte cicmaru, pronađite štivo za sebe i ostanite s nama na radionici o sjemenu, razmjeni sjemena i radionici blatne žbuke koje počinju nakon otvorenja!

Ako imate, ponesite knjigu o prirodi ili održivosti koju želite pokloniti knjižnici.

Događaj organizira udruga KORAK u sklopu projekta ISKRA povodom Europskog dana održivih zajednica (#EDSC), uz sufinanciranje Europske unije kroz Regenerative Communities Fund.

Objava Otvorenje regenerativne knjižnice 26.9. u 16:30 pojavila se prvi puta na UKorak.

Pozivamo vas na radionicu tradicijske izrade domaćeg kruha na kojoj ćemo se vratiti osnovama i naučiti tajne prave ručne izrade kruha. Kroz cijeli proces vodit će nas Mihaela Jelušić, zaljubljenica u pekarstvo, koja će s nama podijeliti male tajne velikih majstora – od toga koliko dugo i kako pravilno mijesiti tijesto pa sve do savršeno pečene, zlatne korice.

Radionica je besplatna i namijenjena svima, bez obzira na predznanje!

Kolarec 85 (područna škola)
27. rujna u 16:00 sati

Broj mjesta je ograničen, stoga je prijava obavezna putem Google obrasca: https://forms.gle/7igsg4RribKLgT6C7

Događaj organizira udruga KORAK u sklopu projekta ISKRA te povodom Europskog dana održivih zajednica (#EDSC), uz sufinanciranje od strane Europske Unije kroz Regenerative Communities Fund.

Sažmi

Objava Radionica izrade domaćeg kruha 27.6. u 16 sati pojavila se prvi puta na UKorak.

Kroz praktičnu radionicu naučit ćemo kako pravilno pripremiti ljekoviti sirup od bobica crne bazge, korijena sljeza i odabranih prirodnih saveznika iz naše okoline.
Otkrijte snagu biljaka koje nas okružuju i pripremite svoje tijelo za zimu na najprirodniji mogući način. Radionica je opuštena, mirisna i namijenjena svima.

Radionica će se održati 27.9. u 17:00 sati u Kolarcu (Kolarec 85, kod područne škole)

Ponesite dobru volju i malu čistu staklenku (pasterizirat ćemo ju na kraju radionice) ako želite ponijeti dio pripremljenog sirupa kući. Prijava nije potrebna.

Događaj organizira udruga KORAK u sklopu projekta ISKRA povodom Europskog dana održivih zajednica (#EDSC), uz sufinanciranje Europske unije kroz Regenerative Communities Fund.

Objava Radionica izrade sirupa za podršku tijelu 27.9. u 17 sati pojavila se prvi puta na UKorak.

Zaboravljamo na gotove industrijske smjese i vraćamo se zemlji, pijesku i slami! Naš Saša Kos provest će nas kroz praktične tajne prirodnog graditeljstva.
Zajedno ćemo zasukati rukave i naučiti kako pripremiti i izraditi grubu i finu blatnu žbuku, na kaj sve treba pripaziti pri odabiru omjera i materijala pa i kako ovu drevnu, zdravu tehniku primijeniti i uklopiti u modernu gradnju i uređenje doma.

Radionica je potpuno praktična, opuštena i otvorena za sve dobne skupine. Bez obzira jeste li iskusni majstor, entuzijast koji želi zdraviji dom ili jednostavno želite s djecom osjetiti zemlju među prstima, probajte kak su naši stari gradili!

Radionica će se održati 26.9. u 18:00 sati u Kolarcu (Kolarec 85, kod područne škole).

Preporuka: Obucite radnu ili stariju odjeću i obuću u kojoj se možete bez brige zaprljati.

Događaj organizira udruga KORAK u sklopu projekta ISKRA te povodom Europskog dana održivih zajednica (#EDSC), uz sufinanciranje od strane Europske Unije kroz Regenerative Communities Fund.

Objava Radionica tradicijske gradnje 26.9. u 18 sati pojavila se prvi puta na UKorak.

Kroz cijeli proces vodi nas Martina Muraro, ilustratorica i keramičarka, koja će nam pokazati kako pomoću drevnih tehnika oblikovati posudu vlastitim rukama.

Radionica je besplatna i otvorena za sve generacije jer naša glina ne pita za godine.

Nije vam potrebno nikakvo prethodno iskustvo, samo odjeća na kojoj vam neće smetati pokoji trag gline i naravno dobra volja. Sav materijal i pribor su osigurani!

Radionica će se održati 27.9. u 18 sati u Kolarcu (Kolarec 85).

Događaj organizira udruga KORAK u sklopu projekta ISKRA te povodom Europskog dana održivih zajednica (EDSC), uz sufinanciranje od strane Europske Unije kroz Regenerative Communities Fund.

Objava Izrada tradicionalnih posuda od gline 27.9. u 18 sati pojavila se prvi puta na UKorak.